Glavni grad moraće da plati 5.253.360 eura na osnovu sudskih sporova u kojima su izgubili pravo žalbe zbog nastupa apsolutne zastarjelosti korišćenja pravnih ljekova. Skandalozno ponašanje podgoričke lokalne administracije utvrđeno je u izvještaju o izvršenoj reviziji predloga završnog računa budžeta Glavnog grada za 2015. godinu. „Dan” objavljuje izvod iz izvještaja gdje se jasno vidi da je revizor skrenuo pažnju na apsolutnu zastarjelost uz konstataciju da nije u mogućnosti da sagleda eventualne efekte predmetnih tužbi na budžet Glavnog grada za narednu godinu.
Kako se navodi u dokumentu koji objavljujemo, u izvještaju Direkcije za imovinu Glavnog grada – Sektora za zaštitu imovinskih prava i interesa Glavnog grada Podgorica, ukupna vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv Glavnog grada sa stanjem na dan 31.12.2015. godine, bez troškova postupka, iznosi 38.246.015 eura.
– Tužbe pravnih lica iznose 11.633.153 eura, a tužbe fizičkih lica 26.612.862 eura. Dio tužbi odbačen je u prvostepenom postupku ili vraćen na ponovno preispitivanje (14.887.255 eura), dok je za dio tužbi nastala apsolutna zastarjelost (5.253.360 eura) – konstatovao je revizor.
Većina ovih tužbi pokrenuta je za vrijeme dok je lokalnu administraciju vodio Miomir Mugoša, a zastara koja će građane koštati preko pet miliona eura nastupila je u vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića. Prema zakonu, gradonačelnik se stara i odgovoran je za izvršavanje zakona, drugih propisa i drugih opštih pravnih akata te je u ovom slučaju jasna odgovornost.
Kako saznajemo, većina iznosa od 5.253.360 eura odnosi se na sporove koje je Glavni grad vodio sa pravnim licima i gdje su oni izašli kao pobjednici. Sa druge strane, Glavni grad u završenom računu budžeta Glavnog grada za 2015. godinu prikazuje da su po presudama isplatili 1.590.681 euro. Navode da su, kada su u pitanju sredstva koja su isplaćena po pravosnažnim sudskim presudama, za objekat restorana „Radovče” Ministarstvu prosvjete isplatili 1.116.704, Vjeri Pavićević je isplaćeno 68.483, Đorđiju Klikovcu 49.594, Ranku Jankoviću 21.145 eura, dok je Žarku Ivanoviću isplaćeno 18.804 eura. Mileti Miliću i Jovu Laloviću isplaćeno je 18.098, Milanu Mihaljeviću 14.543 eura, a vatrogascima za prekovremene sate isplaćeno je 12.934 eura.
Glavni grad tuže brojni službenici i namještenici koji sudski potražuju naknadu štete zbog toga što im prilikom isplate zarada nije pravilno primijenjen zakonski predviđen koeficijent od 23. avgusta 2008. do 1. februara 2014. godine. U pitanju su milionski iznosi. Tužbe se vode i zbog smanjenja plata za deset odsto u junu 2013. godine odlukom tadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Po osnovu radnih sporova tužbe su pokrenute zbog neisplaćevanja prekovremenih sati, posmrtnina, nezakonitog snimanja prostorija i raznih drugih davanja koja proističu iz radnog odnosa. Brojni su sporovi zbog nadoknada za eksproprijaciju, problematičnih rušenja objekata, komunalnog neopremanja lokacija, neispunjavanja obaveza preuzetih planskim dokumentima poput gradnje javne garaže na Starom aerodromu, brojni mještani Maslina traže nadoknadu zbog izlivanja Savinog potoka, nepoštovanje ugovora o cesijama ...
Pomoćnik sekretara za finansije, koja je na ovu funkciju stupila u skladu sa sporazumom između dijela opozicije i vlasti, Snježana Pavićević ocijenila je da u Glavnom gradu vlada haos koji svoj ishod ima u bezbroj sudskih sporova.
– Glavni grad ima apsolutno nedomaćinski odnos prema državnim resursima. Od gotovo 700 zaposlenih u administraciji Glavnog grada, ne računajući preduzeća koja se većinskim djelom finansiraju iz budžeta lokalne samouprave, kao što su Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Vodovod i kanalizacija, Komunalne usluge, dozvoljeno je da dođe do apsolutne zastare predmeta, kao da nemaju ni jednog zaposlenog pravnika – kaže Pavićevićeva.
Ona dodaje da je nedomaćinski odnos prema resursima i bahat odnos prema zaposlenima rezultirao sa gotovo 600 tužbi protiv Glavnog grada koje su podnijeli zaposleni.
– Razlog podnošenja tužbi je neusklađenost između cijene rada i koeficijenata, koji su različiti u dva zakona – Zakon o zaradama državnih službenika iz 2007. godine i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama državnih službenika iz 2008. godine. Već 2010. godine su počele isplate po tužbama zaposlenih protiv Glavnog grada, da bi 2016. godine dostigle vrhunac, te je gotovo 90 odsto zaposlenih tužilo Glavni grad. S obzirom na to da je vijeće sudija donijelo načelni stav u korist zaposlenih, očekuje se šteta po budžet Glavnog grada od 30.000.000 eura. Još uvijek se ne zna da li će u ovaj obračun ući neisplaćeni porezi i doprinosi, što bi ovaj iznos gotovo duplo uvećao. U ovom momentu se ne isplaćuju. Penzioneri takođe, spremaju tužbe, što dodatno uvećava gubitak Glavnog grada za ovu godinu – ocjenjuje Pavićevićeva.
Ona ukazuje da postoji vjerovatnoća da će Glavni grad biti na gubitku za najmanje 70 miliona eura.
– Uzimajući u obzir da je prošle godine šteta po tužbama za Glavni grad bila gotovo 40.000.000, bez realizovanih tužbi zaposlenih, a da ove godine pored tužbi zaposlenih, postoji još brojni sporovi građana vezani za eksproprijaciju, pretpostavka je da će Glavni grad biti na gubitku najmanje 70.000.000. eura. Svi troškovi bi bili manji da nije netransparentnog i nedomaćinskog odnosa prema javnim finansijama i bahatog odnosa prema zaposlenima. Pretpostavka je da bi zaposleni prihvatili poravnanje i dogovor, da ne bi došlo do sudskih epiloga, čime bi troškovi bili umanjeni za advokatske troškove i troškove prinudne naplate. Samo u toku prošle nedjelje je račun opštine bio blokiran dva dana zbog sudkog izvršenja prinudne naplate u vezi tužbi dvoje zaposlenih. Ostaje otvoreno pitanje da li postoji dogovoreni scenario između zaposlenih u strukturama administracije Glavnog grada , ili je po srijedi još jedna priča o neznanju i nesposobnosti organa uprave. Smatram da za većinu nezakonitosti, kada su u pitanju odštete koje potražuju zaposleni, odgovornost snosi bivše rukovodstvo na čelu sa Miomirom Mugošom – navodi Pavićevićeva. N.SPAIĆ
U Glavnom gradu vlada haos koji je doveo do toga da od gotovo 700 zaposlenih u administraciji, ne računajući preduzeća koja se većinskim dijelom finansiraju iz budžeta lokalne samouprave, kao što su Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Vodovod i kanalizacija, Komunalne usluge, dozvoljeno je da dođe do apsolutne zastare predmeta, kao da nemaju nijednog zaposlenog pravnika, navela je Snježana Pavićević, pomoćnik sekretara za finansije
Tužbe stigle do Strazbura
Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Glavni grad je tužilo 12 zaposlenih. Oni su tužbe podnijeli zbog postupanja Vrhovnog suda kojim im je povrijeđeno pravo predviđeno odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te izvršena diskriminacija koja je zabranjena Protokolom 12 uz konvenciju, u suđenju oko isplate manjih zarada zbog pogrešne primjene koeficijenata. Predstavke koje su poslate u Strazbur zaposleni temelje na tome da je povrijeđeno pravo jer Vrhovni sud u konkretnom slučaju nije postupao nepristrasno. Odredbom člana 1 Protokola 12 uz Evropsku konvenciju predviđena je opšta zabrana diskriminacije, tako što je predviđeno da svako ima pravo, koje zakon predviđa, ostvarivati bez diskriminacije po bilo kom odnosu. Podnosilac predstavke je diskriminisan, jer da je Vrhovni sud imao diskriminatorski odnos prema podnosiocu predstavke u odnosu na druge građane koji su u identičnim slučajevima, a na osnovu navedenog zakonskih odredbi ostvarili pravo na naknadu štete.